Područje važenja
Kolektivni ugovor za radnike u drvnoj industriji važi za sve radnike (uključujući i naučnike) koji su zaposleni u poduzećima čiji vlasnici su članovi strukovne udruge drvoprerađivačke industrije u Austriji. Za pripadnost ovom kolektivnom ugovoru odlučujuće je dakle kojom dozvolom za obavljanje gospodarske djelatnosti poduzeće raspolaže.
Radno vrijeme
Tjedno redovno radno vrijeme iznosi 38,5 sati. Dnevno redovno radno vrijeme može iznositi do 9 sati. Radno vrijeme u pravilu ne treba biti raspoređeno na manje od 5 dana.
Vrijeme od 38,5 pa do 40. sata u tjednu su sati povećanog rada, a od 41. sata u tjednu rade se prekovremeni sati. I za sate povećanog rada i za prekovremene sate postoji pravo na dodatak od 50 posto.
Početak i kraj radnog vremena
Vremena dolaska na posao o odlaska s posla nisu radno vrijeme. Stoga posao počinje na gradilištu. Ako se pak prije dolaska na gradilište u krugu poduzeća obavljaju utovar/istovar ili drugi poslovi, radno vrijeme počinje s dolaskom u krug poduzeća. Rad završava prestankom rada na gradilištu, osim ako se još moraju obaviti poslovi u krugu poduzeća. U tom slučaju radno vrijeme završava sa završetkom poslova u krugu poduzeća.
Stanke nisu radno vrijeme i stoga se ne moraju platiti. Nakon šest sati rada mora se napraviti stanka u trajanju od najmanje pola sata.
Granice radnog vremena
Dnevno se ne smije raditi više od deset sati, a tjedno više od 50 sati, pri čemu se unutar 17 tjedana rad mora rasporediti tako, da se u prosjeku ne smije raditi više 48 sati tjedno. U jednom tjednu se smije raditi pet prekovremenih sati, raspoređeno tijekom godine dodatno 60 prekovremenih sati. Tjedno se sveukupno ne smije raditi više od 10 prekovremenih sati.
Iznimke
U slučaju privremeno nastalih posebnih radnih potreba za radom radi sprječavanja nesrazmjerno velike gospodarske štete može se Sporazumom između zaposleničkog vijeća i poslodavca, odnosno u poduzećima bez zaposleničkog vijeća pojedinačnim sporazumima, dopustiti najviše 24 tjedna u kalendarskoj godini prekovremene sate do tjednog radnog vremena od 60 sati, pri čemu dnevno radno vrijeme ne smije prekoračiti 12 sati. Nakon osam tjedana produženog radnog vremena u iduća dva tjedna nije dopušteno nikakvo produženje. Ovakvi sporazumi moraju se dostaviti sindikatu, gospodarskoj komori i nadležnom inspektoratu rada. Ograničenje radnog vremena prema Zakonu o radnom vremenu ne primjenjuje se u slučajevima uklanjanja neposredne opasnosti za sigurnost života ili za zdravlje ljudi ili za otklanjanje smetnji u radu ili za sprječavanje prijeteće, nesrazmjerno velike materijalne štete.
Fleksibilno radno vrijeme
Tjedno radno vrijeme može se unutar obračunskog perioda od najviše 52 tjedna rasporediti nejednako na način da tjedni prosjek ne prekorači 38,5 sati. Raspored tjednog radnog vremena može se kretati između 35 i 45 sati. Tjedno redovno radno vrijeme ne smije prekoračiti 45 sati i ne smije biti kraće od 35 sati. Tako se unutar 52 tjedna može steći maksimalno 90 sati za slobodne dane nakon 40. sata pa do 45. sata. pa do 60. sata postoji pravo na dodatak od 15 % po satu, za preostalih 30 sati 20 % po satu.
Nakon što se steklo 90 sati, moraju se slobodni dani potrošiti u roku od 2 mjeseca nakon kraja obračunskog perioda. Iskorištenje ovih dana može se Sporazumom između zaposleničkog vijeća i poslodavca produljiti do šest mjeseci.
Dodaci za rad nedjeljom, u smjeni i na praznik
Ako se radi na te dane, onda radnik ima pravo na dodatke kako slijedi:
*KU = kolektivni ugovor
Prije obavljanja prekovremenog rada može se ugovoriti da se sati prekovremenog rada umjesto u novcu konzumiraju slobodnim satima u omjeru 1:1,5 odnosno 1:2.
Naknada za službena putovanja
Dnevnica
Prilikom radova izvan poduzeća do udaljenosti od 10 km najkraćim putem od stalnog radnog mjesta radnik dobiva doplatu od 9,5 posto na svoju satnicu, a kod radova od više od 10 km udaljenosti radnik dobiva dodatak od 31,8 posto na svoju satnicu. U Beču, Grazu i Linzu vrijedi to isto unutar i izvan granica grada.
Naknada putnih troškova i prijeđenih kilometara
Radnici koje se šalju s jednog radnog mjesta na neko drugo radno mjesto, imaju pravo na naknadu putnih troškova za jednokratnu vožnju tamo i natrag kao i na plaćanje sati provedenih na putu prema satnici utvrđenoj kolektivnim ugovorom, ako je mjesto rada udaljeno više 2,5 kilometara.
Naknada za Božić i dodatak za godišnji odmor
Nakon četiri tjedna staža u poduzeću radnici dobivaju božićnicu i dodatak za godišnji odmor od 4,33 tjedne plaće. Radnici na akord dobivaju jednu mjesečnu zaradu koja se izračunava iz prosjeka plaća posljednjih 13 tjedana.
Prilikom prestanka radnog odnosa zbog opravdanog otpuštanja i neopravdanog prijevremenog napuštanja gubi se pravo na ovu naknadu, inače se ono srazmjerno obračunava.
Odredbe o isteku prava
Prava se prema poslodavcu moraju ostvarivati u roku od 4 mjeseci, a zahtjevi za ugovornu plaću moraju se ostvarivati u roku od 3 mjeseca. Ako poslodavac odbije zahtjev, on se mora utužiti u roku od 18 mjeseca.
Otkazni rokovi:
Radni odnos koji postoji do godine dana, mogu otkazati i poslodavac i radnik uz pridržavanje dvotjednog otkaznog roka posljednjeg radnog dana nekog kalendarskog tjedna. Traje li radni odnos duže od godine dana, otkazni rok iznosi 3 tjedna, ako traje 5 godina, onda četiri tjedna, ako traje 10 godina, onda pet tjedana, ako traje 15 godina, onda sedam tjedana, a ako traje 25 godina, onda devet tjedana s posljednjim radnim danom u nekom kalendarskom tjednu.
Spriječenosti za rad
Godišnji odmor (Fond za isplatu naknada za godišnji odmor i otpremnina građevinskim radnicima /BUAK )
Očekivano pravo
Radnik/radnica koji/koja je zaposlen/-a u nekom poduzeću koje podliježe Zakonu o isplati naknada za godišnji odmor i otpremnina građevinskim radnicima (BUAG), stječe za svaki dan zaposlenja jedan dan očekivanog prava. U tu svrhu mora poduzeće za svaki dan zaposlenja u fond BUAK izvršiti uplatu dodatka za radnika/radnicu za područje godišnji odmor. Ako je radnik/radnica primjerice u poduzeću zaposlen/-a jedan tjedan i 3 dana, onda on/ona stječe 1,6 tjedana očekivanih prava u području godišnji odmor. Ispod godine dana stječe se samo puno pravo na godišnji odmor u danima, tek na kraju godine se pravo na godišnji odmor zaokružuje.
do 1150 sakupljenih tjedana očekivanih prava (pravo na godišnji odmor od 25 dana)
25 x broj tjedana očekivanih prava = pravo na godišnji odmor 52
Tako primjerice 12,2 sakupljena tjedna očekivanih prava daju (25x12,2/52) = 5,9 dana.
Tijekom kalendarske godine može se ostvarivati samo 5 dana, na kraju godine to odgovara 6 dana godišnjeg odmora.
Visina naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora je u slučaju roka ispod godine dana ista kao i iznos na kraju kalendarske godine. Od 1150 sakupljenih tjedana očekivanih prava (pravo na godišnji odmor od 30 dana) 30 x broj tjedana očekivanih prava = pravo na godišnji odmor 52
Pravo na godišnji odmor
Nakon postizanja 52 tjedna očekivanih prava unutar jedne kalendarske godine postoji pravo na cjelokupni godišnji odmor u trajanju od 25 odn. 30 radnih dana. Pravo nastaje u omjeru prema broju odrađenih tjedana unutar kalendarske godine.
Sa sljedećom kalendarskom godinom počinje nova godina odmora i tjedni očekivanih prava se ponovo broje ispočetka.
Istek važenja prava
Pravo na godišnji odmor prestaje važiti, kada radnik/radnica ne iskoristi godišnji odmor do 31. ožujka treće godine nakon kalendarske godine u kojoj je nastalo pravo na godišnji odmor.
Korištenje godišnjeg odmora
Kako bi se godišnji odmor mogao iskoristiti, potreban je sporazuman dogovor između poslodavca i radnika/radnice. Godišnji odmor može se koristiti samo tijekom važećeg radnog odnosa. Kao alternativu tome radnik/radnica može potraživati isplatu kao zamjenu za neiskorišteni godišnji odmor (korištenje godišnjeg odmora kod fonda BUAK) nastavno na posljednji radni odnos
Predaja zahtjeva
Nakon što su radnik/radnica i poduzeće Sindikat ili godišnji odmor, poduzeće predaje fondu BUAK zahtjev za naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora. Ovisno o tome je li poduzeće u skladu s čl. 8., st. 3. otvorilo fiducijarni račun ili ne, fond BUAK doznačuje naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora poduzeću ili neposredno kao neto naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora radniku/radnici. Radnik/radnica ima pravo primitka naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora prije početka godišnjeg odmora.
Visina naknade
Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora sastoji se od 50 % nastavka isplate plaće i od 50 % dodatka za godišnji odmor.
Godišnji odmor na temelju rada u smjenama
Dodatak na plaću koji se mora isplatiti u skladu s čl. 21.a. Zakona o isplati naknada za godišnji odmor i otpremnina građevinskim radnicima (BUAG) u svezi s čl. 21., st. 1. i 2. istog zakona radi financiranja troškova za reguliranje dodatnog godišnjeg odmora zbog rada u smjenama u skladu s čl. 4.b. istog zakona, uključujući i razmjerne troškove upravljanja, iznosi za jedan tjedan očekivanih prava 20% povišenu satnicu određenu kolektivnim ugovorom, uvećanu za 2,80 puta, u skladu s čl. 21., st. 3. i 4. istog zakona.
Prava u slučaju upućivanja u Austriju
O upućivanju se govori, kad radnici koji su zaposleni u inozemnom poduzeću, za to inozemno poduzeće u Austriji privremeno obavljaju poslove. Europska direktiva o upućenim radnicima regulira, na koji se način upućeni radnici moraju platiti. Oni moraju primiti onu naknadu na koju bi imali pravo usporedivi zaposlenici u austrijskim poduzećima.
Na taj način upućeni radnici imaju pravo na plaću prema kolektivnom ugovoru, srazmjerni dio naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora, srazmjerni dio božićnice, srazmjerni dio godišnjeg odmora prema austrijskom pravu koje se odnosi na godišnje odmore, ako je godišnji odmor na koji imaju pravo u domovini kraći, kao i na sve doplate koje predviđa austrijski kolektivni ugovor. Također se moraju platiti i paušalne dnevnice u skladu s EU sudskom praksom (Säkojen, 2006.). Nastavak isplate plaće, jubilarne nagrade i druga prava koja se ne odnose na naknadu, ravnaju se prema zakonskim odredbama zemlje uz koje dolazi upućeni radnik.
Isto tako se i dohodak u načelu oporezuje u zemlji iz koje dolazi upućeni radnik, osim ako međunarodni sporazumi ne predviđaju nešto drugo. Isto vrijedi i za obvezu socijalnog osiguranja: upućeni radnik u načelu ostaje osiguran u svoj zemlji. To vrijedi za razdoblje od …. mjeseci. Nakon toga počinje vrijediti obveza osiguranja zemlje primateljice upućenog radnika.