Gdje su regulirani radno vrijeme i odmor?
1. U zakonima
- Za najveći dio radnika i radnica u Zakonu o radnom vremenu (AZG) i u Zakonu o odmoru od rada (ARG).
- Za djecu i mlade u Zakonu o zapošljavanju djece i mladih (KJBG).
- Za pekare u Zakonu o radnicima i radnicama u pekarnicama, za zaposlenike u zdravstvenim ustanovama u Zakonu o radnom vremenu zdravstvenih ustanova.
- Za radnice koje podliježu zaštiti majčinstva, dodatna ograničenja u Zakonu o zaštiti majki (MSchG).
2. U kolektivnim ugovorima i pod određenim uvjetima i u Sporazumima zaposleničkog vijeća s poslodavcem.
- Informacije o tome u dijelu Kolektivni ugovori -> Radno vrijeme i prekovremeni rad
- Redovno radno vrijeme
Načelo
Dnevno redovno radno vrijeme (dakle bez prekovremenih sati) iznosi 12 sati, tjedno redovno radno vrijeme (bez prekovremenih sati) 60 sati.
Mnogobrojni kolektivni ugovori predviđaju manje tjedno redovno radno vrijeme.
Prekovremeni sati
- O prekovremenim satima se radi, kada se prekorači ili dnevno ili tjedno redovno radno vrijeme.
- Prekovremeni rad smije iznositi 5 sati tjedno plus dodatnih 60 sati tijekom cijele godine.
- Tjedno je dopušteno najviše 10 prekovremenih sati.
- Odstupanja se mogu ugovoriti u kolektivnom ugovoru.
Posebni propisi o radnom vremenu
1. Rad u smjenama
- Treba se pridržavati tjednog redovnog radnog vremena u prosjeku rada u smjenama.
2. Fleksibilno radno vrijeme
- Početak i kraj dnevnog redovnog radnog vremena određuju sami radnici/radnice unutar ugovorenog vremenskog okvira.
- Fleksibilno radno vrijeme mora se regulirati Sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca, a u poduzećima bez zaposleničkog vijeća pismenim sporazumom (Sporazum o fleksibilnom radnom vremenu).
- Dnevno redovno radno vrijeme ne smije prekoračiti 10 sati.
- Tjedno redovno radno vrijeme smije se unutar perioda fleksibilnog radnog vremena u prosjeku prekoračiti 40 sati samo utoliko, ukoliko su predviđene mogućnosti prijenosa viška radnih sati.
- U pojedinim tjednima redovno radno vrijeme ne smije prekoračiti 50 sati.
3. Pripravnost za rad
- Ako u radno vrijeme radnika/radnica redovito i u priličnom opsegu ulazi i pripravnost za rad, onda se dnevno redovno radno vrijeme može produžiti do 12 sati, a tjedno redovno radno vrijeme sve do 60 sati.
- Kroz prekovremene sate dnevno radno vrijeme smije se produžiti na maksimalno 13 sati, a tjedno radno vrijeme na maksimalno 60 sati.
- Preduvjet za to je da to dopušta kolektivni ugovor, a u posebnim slučajevima Sporazum između zaposleničkog vijeća i poslodavca ili nadležni inspektorat rada na zahtjev.
4. Rad u dekadama
- To je u pravilu rad od 10 radnih dana nakon kojeg slijede 4 slobodna, neradna dana.
- Njega može dopustiti kolektivni ugovor za radnike/radnice, koji su zaposleni na velikim gradilištima od javnog interesa ili na gradilištima pregradnje divljih potoka ili sprječavanja lavina u planinskim regijama.
- U prosjeku se ne smije se prekoračiti tjedno redovno radno od 40 sati unutar obračunskog perioda od dva tjedna (npr. prvi tjedan 63 sata, drugi tjedan: 17 sati).
- Dnevno redovno radno vrijeme ne smije prekoračiti 9 sati.
5. Iznimni slučajevi
- Za privremene i neodgodive radove koji se iz nepredviđenih razloga, a koji se ne mogu spriječiti, moraju poduzeti odmah radi otklanjanja neposredne opasnosti za sigurnost života ili zdravlje ljudi ili krizne situacije ili su potrebni za sprječavanje nesrazmjerne gospodarske materijalne štete i kada se ne mogu poduzeti druge prihvatljive mjere za postizanje ove svrhe, onda se mogu prekoračiti granice radnog vremena, odnosno skratiti vremena za stanku i odmor.
Radovi se najkasnije u roku od 4 dana od početka radova moraju prijaviti u pisanom obliku nadležnom inspektoratu rada.
Stanka
- Ako radno vrijeme traje duže od 6 sati, onda se dnevno radno vrijeme mora prekinuti stankom koja traje najmanje 30 minuta.
- Stanka se u slučaju potpuno kontinuiranog radnog vremena mora, a u slučaju djelomično kontinuiranog radnog vremena može zamijeniti kratkim pauzama primjerenog trajanja.
Odmor
Dnevni odmor
Nakon završetka dnevnog radnog vremena radnicima i radnicama se mora omogućiti neprekidni odmor od najmanje 11 sati.
Kolektivni ugovor može neprekidni odmor skratiti na najmanje 8 sati, ukoliko se unutar idućih 10 kalendarskih dana druga vrsta odmora produži na odgovarajući način.
Skraćenje na manje od 10 sati moguće je, međutim, samo onda, kad kolektivni ugovor predviđa daljnje mjere za osiguranje odmora radnika/radnica.
Tjedni odmor
1. Odmor u dane vikenda
- Radnici/radnice imaju u svakom kalendarskom tjednu pravo na neprekidni odmor od 36 sati, u koji mora ući i nedjelja.
- Tjedni odmor mora početi najkasnije u subotu u 13,00 sati.
Radnici/radnice koji obavljaju neophodno potrebne završne poslove, poslove čišćenja ili održavanja, mogu biti zaposleni do najduže 15.00 sati.
Prilikom odrađivanja umetnutih slobodnih dana tjedni odmor mora početi najkasnije u 18.00 sati.
2. Odmor u dane blagdana i praznika
Radnici/radnice imaju u dane blagdana i praznika pravo na neprekidni odmor od najmanje 24 sata. Početak odmora u dane blagdana i praznika mora biti između 0.00 i 6.00 sati na dan blagdana i praznika.
Blagdani i praznici su
- 1. siječnja (Nova godina)
- 6. siječnja (Sv. tri Kralja)
- Uskrsni ponedjeljak
- 1. svibnja (državni praznik)
- Uzašašće
- Duhovni ponedjeljak
- Tijelovo
- 15. kolovoza (Velika Gospa)
- 26. listopada (nacionalni praznik)
- 1. studenog (Svi sveti)
- 8. prosinca (Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije)
- 25. prosinca (Božić)
- 26. prosinca (Blagdan Sv. Stjepana).
Za pripadnike protestantskih crkava augsburške konfesije i helvetske konfesije, Starokatoličke crkve i Evangeličke metodističke crkve, Veliki petak također je neradni dan.
U slučaju rada u dane blagdana i praznika postoji osim redovne plaće i pravo na naknadu za odrađene radne sate.
Dopuštena odstupanja od odmora u dane vikenda te dane blagdana i praznika
1. Iznimni slučajevi
Za privremene i neodgodive radove koji se iz nepredviđenih razloga, a koji se ne mogu spriječiti, moraju poduzeti odmah radi otklanjanja neposredne opasnosti za sigurnost života ili zdravlje ljudi ili krizne situacije ili su potrebni za sprječavanje nesrazmjerne gospodarske materijalne štete i kada se ne mogu poduzeti druge prihvatljive mjere za postizanje ove svrhe, onda se radnici/radnice smiju zaposliti i u dane odmora u dane vikenda kao i u dane blagdana i praznika.
Radovi se najkasnije u roku od 4 dana od početka radova moraju prijaviti u pisanom obliku nadležnom inspektoratu rada.
2. Izuzetci od odmora u dane vikenda te dane blagdana i praznika
a) Za određene djelatnosti su u Uredbi uz Zakon o odmoru od rada definirani izuzetci, npr. za
- ugostiteljstvo
- turističku djelatnost
- prometnu djelatnost
- zdravstvenu djelatnost
- kazališta, muzeje, itd.
- službu pomoći na cesti i hitne službe
- službe održavanja
b) Radi sprječavanja gospodarskih šteta i osiguranja zaposlenja kolektivnim ugovorima se mogu utvrditi i daljnje iznimke.
c) Poglavar ili poglavarica savezne pokrajine može Uredbom dopustiti i daljnje iznimke, ukoliko postoji izvanredna regionalna potreba za uslugama opskrbe.
d) Savezni ministar /savezna ministrica za rad, socijalna pitanja i zaštitu potrošača može u pojedinačnim slučajevima (npr. u slučaju ponovne izgradnje proizvodnog pogona) odobriti daljnje vremenski ograničene iznimke.
U svim slučajevima imaju svi radnici/radnice koji su zaposleni u dane vikenda umjesto tjednog odmora pravo na neprekidni odmor od 36 sati tijekom kalendarskog tjedna, pri čemu u to mora biti uključen jedan cijeli dan u tjednu.
Zamjenski odmor
Ako radnici/radnice rade tijekom tjednog odmora koji je za njih bio predviđen rasporedom radnog vremena, onda u idućem radnom tjednu imaju pravo na zamjenski odmor.
Trajanje zamjenskog odmora mora biti u omjeru s trajanjem obavljenog posla unutar razdoblja od 36 sati prije početka rada u idućem radnom tjednu.
Zamjenski odmor mora biti neposredno prije početka idućeg tjednog odmora, ukoliko prije početka rada za koji vrijedi zamjenski odmor, nije dogovoreno nešto drugo.
Evidencija radnog vremena
Pregled „planiranja radnog vremena“
- Ovaj pregled mora biti izvješen na prikladnom mjestu kojem radnici i radnice mogu lako pristupiti.
- Iz njega moraju biti jasno vidljivi početak i kraj redovnog radnog vremena, broj i trajanje stanki (ili općenitih stanki), kao i tjedni odmor.
- U slučaju fleksibilnog radnog vremena izvješeni pregled mora sadržavati i vremenski okvir fleksibilnog radnog vremena, eventualne mogućnosti prijenosa te vrijeme i trajanje tjednog odmora.
- U slučaju korištenja elektroničkih sustava radnicima i radnicama mora se omogućiti pristup elektronski evidentiranim podacima.
Evidencija stvarno obavljenog posla
O stvarno odrađenim radnim vremenima svih upućenih radnika/radnica mora se voditi evidencija.
Evidencija, kao i ostala dokumentacija koja omogućava kontrolu plaća, mora biti na raspolaganju na mjestu rada.
Povreda ove obveze vođenja i raspoloživosti evidencija radnog vremena strogo se kažnjava novčanim kaznama do EUR 10.000,00 ili u slučaju ponavljanja do EUR 20.000,00.
Evidencija radnog vremena mora sadržavati:
- početak i kraj stvarnog radnog vremena
- vrijeme i trajanje stanki i
- eventualne obračunske periode.