Ako se radnici/radnice razbole, postavljaju se mnoga pitanja. Isto tako postoji i strah od gubitka radnog mjesta. Koje obveze imaju radnici/radnice koji/koje su na bolovanju i koja prava imaju prema poslodavcu odn. poslodavki?
Što radnici/radnice koji/koje su se razboljeli/-le moraju učiniti
Odmah prijaviti bolovanje
Ako ste bolesni, Vi ste obvezatni svom poslodavcu ili svojoj poslodavki bez odlaganja prijaviti spriječenost za rad (= bolovanje). To je u većini slučajeva telefonski poziv u tvrtku, najbolje prije početka rada ili još ranije. Nakon toga odmah posjetite liječnika odn. liječnicu i dajte da Vam otvori bolovanje.
Pozor!
Poslodavci i poslodavke imaju pravo od Vas tražiti potvrdu o bolovanju - čak i za jedan dan bolovanja. Stoga u svakom slučaju otiđite do svog liječnika ili svoje liječnice!
Poslodavci i poslodavke mogu nakon primjerenog vremena ponovo zahtijevati potvrdu o bolovanju. U potvrdi se moraju navesti početak, vjerojatno trajanje i uzrok spriječenosti za rad.
Važno!
U potvrdi o bolovanju mora se doduše navesti uzrok Vaše spriječenosti za rad, ali se pod time ne misli na dijagnozu! Vi ne morate reći od čega bolujete. To je Vaša privatna stvar. Vi samo morate obavijestiti poslodavca ili poslodavku jeste li bolesni ili ste doživjeli nezgodu.
Predočenje potvrde o bolovanju
Ako ne izvršite svoju obvezu prijave i dokazivanja, gubite za trajanja neizvršenja obveze pravo na naknadu. To znači da Vam Vaš poslodavac ili Vaša poslodavka ne mora isplatiti plaću odnosno naknadu, sve dok niste prijavili bolovanje i/ili niste donijeli potrebne prijave bolovanja. Poslodavci/poslodavke, međutim, u normalnom slučaju ne smiju prekinuti radni odnos trenutnim otpuštanjem, ako radnici/radnice ne ispune svoju obvezu prijave i dokazivanja.
Kako se morate ponašati za vrijeme bolovanja
Bolovanje ili ne? Postoji li radna nesposobnost zbog oboljenja o tome odlučuje liječnica ili liječnik koji/koja provodi liječenje. Za vrijeme bolovanja ne smijete raditi ništa, što bi moglo produžiti proces ozdravljenja. To na primjer znači da ako je netko zbog gripe ili gripalnog infekta na bolovanju, ne smije se zadržavati na otvorenom, odnosno mora to ograničiti na ono najnužnije (posjet liječniku, odlazak u ljekarnu). Ako je netko zbog depresije na bolovanju, odlazak u šetnju može biti dio terapije. Što se mora učiniti, odlučuje u slučaju dvojbe liječnik ili liječnica, odnosno govori zdrav ljudski razum.
Otkaz za vrijeme bolovanja
Radnicima/radnicama se za vrijeme bolovanja može dati otkaz
Radnici/radnice tijekom bolovanja nisu zaštićeni od gubitka radnog mjesta. Zbog toga mnogi radnici/radnice idu bolesni na posao. Radnicima/radnicama se tijekom bolovanja može dati otkaz. Pri tome se, međutim, treba pridržavati istih otkaznih rokova i datuma isteka otkaznog roka koji i inače vrijede.
Poslodavci/poslodavke moraju platiti bolovanje
Poslodavci/poslodavke ne uštede ništa otkazom za vrijeme bolovanja. Na temelju zakonskih odredbi moraju u slučaju otkaza tijekom bolovanja i dalje plaćati naknadu za vrijeme bolovanja, ukoliko radnici/radnice još imaju na to pravo.
Kako bi se izbjeglo ovu odredbu, u praksi se vrlo često nude sporazumna rješenja, jer ovdje s prestankom radnog odnosa prestaje i obveza plaćanja poslodavca za vrijeme bolovanja.
Radnici/radnice doduše u slučaju sporazumnog rješenja dobivaju od zdravstvenog osiguranja od 4. dana radne nesposobnosti naknadu za vrijeme bolovanja, ali to nije zamjena za punu plaću.
Koliko iznosi naknada plaće za vrijeme bolovanja
- Do 43. dana radne nesposobnosti uslijed bolesti to iznosi 50% osnovice za obračun - ovdje su posebna plaćanja već uračunata.
- Nakon toga iznosi 60% osnovice za obračun.
- Osnovica za obračun je posljednja cijela bruto plaća prije početka bolovanja.
Pozor!
Stoga Vam savjetujemo da odustanete od sporazumnog rješenja tijekom bolovanja, jer su radnici/radnice pri tome u financijski lošijoj situaciji.