Područje važenja
Kolektivni ugovor za radnike u građevinskoj industriji i graditeljstvu vrijedi za sve radnike (uključujući i naučnike) koji su zaposleni u poduzećima koja su ili članovi savezne udruge građevinara ili strukovne udruge građevinske industrije. Za pripadnost ovom kolektivnom ugovoru odlučujuće je dakle kojom dozvolom za obavljanje gospodarske djelatnosti poduzeće raspolaže.
Radno vrijeme
Tjedno redovno radno vrijeme iznosi 39 sati. Dnevno redovno radno vrijeme može iznositi do 9 sati. Tjedno radno vrijeme se raspoređuje (uz izuzetak rada u više smjena i rada u dekadama) na ne manje od pet uzastopnih radnih dana.
40. sat rada u tjednu je sat povećanog rada, a od 41. sata rada u tjednu rade se prekovremeni sati. I za sate povećanog rada i za prekovremene sate postoji pravo na dodatak od 50 posto. Od desetog sata rada u svakom slučaju postoji prekovremeni sat.)
Početak i kraj radnog vremena
Vremena dolaska na posao o odlaska s posla nisu radno vrijeme. Stoga rad počinje na gradilištu. Ako se pak prije dolaska na gradilište u krugu poduzeća obavljaju utovar/istovar ili drugi poslovi, radno vrijeme počinje s dolaskom u krug poduzeća. Rad završava prestankom rada na gradilištu, osim ako se još moraju obaviti poslovi u krugu poduzeća. U tom slučaju radno vrijeme završava sa završetkom poslova u krugu poduzeća.
Stanke nisu radno vrijeme i stoga se ne moraju platiti. Nakon šest sati rada mora se napraviti stanka u trajanju od najmanje pola sata.
Granice radnog vremena
Dnevno se ne smije raditi više od dvanaest sati, a tjedno više od 60 sati, pri čemu se unutar 17 tjedana rad mora rasporediti tako, da se u prosjeku ne smije raditi više 48 sati tjedno. U jednom tjednu se smije raditi pet prekovremenih sati, raspoređeno tijekom godine dodatno 60 prekovremenih sati. Tjedno se sveukupno ne smije raditi više od 10 prekovremenih sati.
Osobno pravo na odbijanje
Za 11. i 12. sat postoji takozvano osobno pravo na odbijanje u skladu s čl. 7., st. 6. Zakona o radnom vremenu. (AZG). Ograničenje radnog vremena prema Zakonu o radnom vremenu ne primjenjuje se u slučajevima uklanjanja neposredne opasnosti za sigurnost života ili za zdravlje ljudi ili za otklanjanje smetnji u radu ili za sprječavanje prijeteće, nesrazmjerno velike materijalne štete.
Modeli radnog vremena
Kratko/dugo: U dvotjednom prosjeku radi se redovno radno vrijeme u trajanju od 78 sati, pri čemu se u kratkom tjednu (od ponedjeljka do četvrtka) radi 35 ili 36 sati, a u dugom tjednu (od ponedjeljka do petka) 43 ili 44 sati. Na taj se način u ovom sustavu mogu uštedjeti dva sata povećanog rada. Ako se odrađuju umetnuti dani između praznika, onda se u kratkom tjednu može raditi do 39 sati, a u dugom tjednu do 47 sati.
Dugo/dugo/kratko: Isti sustav kao i kod kratko/dugo, samo što se dva tjedna radi dugo, a onda tjedan dana kratko. U kombinaciji s umetnutim danima između praznika može se u dugim tjednima raditi između 46 i 48 sati, a u kratkom tjednu 38 do 39 sati.
Dodaci za rad nedjeljom, u smjeni i na praznik
Ako se radi na te dane, onda radnik ima pravo na dodatke kako slijedi:
*KU = kolektivni ugovor
Naknada za službena putovanja
Dnevnica
Svaki radnik koji radi izvan svog fiksnog poduzeća, ima u slučaju radnog vremena dužeg od tri sata pravo na dnevnicu u iznosu od 10,90 eura dnevno, u slučaju rada dužeg od 9 sati ima pravo na dnevnicu u iznosu od 17,50 eura, a u slučaju rada na gradilištima kod kojeg je potrebno noćenje, ima pravo na dnevnicu u iznosu od 29,00 eura. Noćenje je u svakom slučaju neophodno, kad je udaljenost između gradilišta i mjesta stanovanja najmanje 100 kilometara ili se od radnika vraćanje kući dokazivo ne može očekivati. (Prebivališta u inozemstvu moraju se uzeti u obzir samo onda, ako se nalaze u pograničnom području. Pogranično područje je prostor koji obuhvaća 30 km zračne linije, mjereno od austrijske državne granice. Ako se prebivalište ne nalazi niti u Austriji, niti u pograničnom području, onda se kao mjesto stanovanja uzima mjesto prvog zaposlenja u poduzeću.)
Do iznosa od 26,40 eura dnevnica je neoporeziva pa stoga do iznosa od 29,00 eura mora oporezovati.
Naknada putnih troškova i prijeđenih kilometara
Radnici koje se šalje s jednog radnog mjesta na neko drugo radno mjesto, imaju pravo na naknadu putnih troškova za jednokratnu vožnju tamo i natrag kao i na plaćanje sati provedenih na putu prema satnici utvrđenoj kolektivnim ugovorom. Radnici koji stanuju više od tri kilometra od svog radnog mjesta, primaju naknadu putnih troškova za jednokratnu dnevnu vožnju do posla i natrag prometnim sredstvom po najnižoj tarifi.
Božićnica
Nakon jednog mjeseca staža u poduzeću radnici dobivaju božićnicu od 3,41 satnice za tijekom stalnog radnog odnosa u kalendarskoj godini uvijek obavljenih 39 sati. Kao osnovica za izračun služi kolektivnim ugovorom utvrđena satnica za odgovarajuću kategoriju plaća plus dodatak od 20 posto. Prilikom prestanka radnog odnosa zbog opravdanog otpuštanja i neopravdanog prijevremenog napuštanja gubi se pravo na ovu naknadu.
Odredbe o isteku prava
Prava u slučaju stalnog radnog odnosa moraju se prema poslodavcu ostvarivati u roku od 6 mjeseci, a zahtjevi u slučaju završetka radnog odnosa u roku od tri mjeseca. Ako poslodavac odbije zahtjev, on se mora utužiti u roku od 8 tjedana.
Otkazni rokovi:
Radni odnos koji postoji do 5 godina, mogu otkazati i poslodavac i radnik u svakom trenutku posljednjeg radnog dana u kalendarskom tjednu. Poslodavac se mora pridržavati petodnevnog roka za obavještavanje. Ako radni odnos postoji 5 godina, otkazni rok traje jedan kalendarski tjedan, ako pak postoji 10 godina, onda dva kalendarska tjedna, a postoji li 15 godina, onda tri kalendarska tjedna. Radni odnos može se raskinuti uvijek posljednjeg radnog dana u nekom kalendarskom tjednu.
Spriječenosti za rad
Godišnji odmor (Fond za isplatu naknada za godišnji odmor i otpremnina građevinskim radnicima /BUAK )
Očekivano pravo
Radnik/radnica koji/koja je zaposlen/-a u nekom poduzeću koje podliježe Zakonu o isplati naknada za godišnji odmor i otpremnina građevinskim radnicima (BUAG), stječe za svaki dan zaposlenja jedan dan očekivanog prava. U tu svrhu mora poduzeće za svaki dan zaposlenja u fond BUAK izvršiti uplatu dodatka za radnika/radnicu za područje godišnji odmor. Ako je radnik/radnica primjerice u poduzeću zaposlen/-a jedan tjedan i 3 dana, onda on/ona stječe 1,6 tjedana očekivanih prava u području godišnji odmor. Ispod godine dana stječe se samo puno pravo na godišnji odmor u danima, tek na kraju godine se pravo na godišnji odmor zaokružuje.
do 1150 sakupljenih tjedana očekivanih prava (pravo na godišnji odmor od 25 dana)
25 x broj tjedana očekivanih prava = pravo na godišnji odmor 52
Tako primjerice 12,2 sakupljena tjedna očekivanih prava daju (25x12,2/52) = 5,9 dana.
Tijekom kalendarske godine može se ostvarivati samo 5 dana, na kraju godine to odgovara 6 dana godišnjeg odmora.
Visina naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora je u slučaju roka ispod godine dana ista kao i iznos na kraju kalendarske godine. Od 1150 sakupljenih tjedana očekivanih prava (pravo na godišnji odmor od 30 dana) 30 x broj tjedana očekivanih prava = pravo na godišnji odmor 52
Pravo na godišnji odmor
Nakon postizanja 52 tjedna očekivanih prava unutar jedne kalendarske godine postoji pravo na cjelokupni godišnji odmor u trajanju od 25 odn. 30 radnih dana. Pravo nastaje u omjeru prema broju odrađenih tjedana unutar kalendarske godine.
Sa sljedećom kalendarskom godinom počinje nova godina odmora i tjedni očekivanih prava se ponovo broje ispočetka.
Istek važenja prava
Pravo na godišnji odmor prestaje važiti, kada radnik/radnica ne iskoristi godišnji odmor do 31. ožujka treće godine nakon kalendarske godine u kojoj je nastalo pravo na godišnji odmor.
Korištenje godišnjeg odmora
Kako bi se godišnji odmor mogao iskoristiti, potreban je sporazuman dogovor između poslodavca i radnika/radnice. Godišnji odmor može se koristiti samo tijekom važećeg radnog odnosa. Kao alternativu tome radnik/radnica može potraživati isplatu kao zamjenu za neiskorišteni godišnji odmor (korištenje godišnjeg odmora kod fonda BUAK) nastavno na posljednji radni odnos
Predaja zahtjeva
Nakon što su radnik/radnica i poduzeće Sindikat ili godišnji odmor, poduzeće predaje fondu BUAK zahtjev za naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora. Ovisno o tome je li poduzeće u skladu s čl. 8., st. 3. otvorilo fiducijarni račun ili ne, fond BUAK doznačuje naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora poduzeću ili neposredno kao neto naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora radniku/radnici. Radnik/radnica ima pravo primitka naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora prije početka godišnjeg odmora.
Visina naknade
Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora sastoji se od 50 % nastavka isplate plaće i od 50 % dodatka za godišnji odmor.
Godišnji odmor na temelju rada u smjenama
Dodatak na plaću koji se mora isplatiti u skladu s čl. 21.a. Zakona o isplati naknada za godišnji odmor i otpremnina građevinskim radnicima (BUAG) u svezi s čl. 21., st. 1. i 2. istog zakona radi financiranja troškova za reguliranje dodatnog godišnjeg odmora zbog rada u smjenama u skladu s čl. 4.b. istog zakona, uključujući i razmjerne troškove upravljanja, iznosi za jedan tjedan očekivanih prava 20% povišenu satnicu određenu kolektivnim ugovorom, uvećanu za 2,80 puta, u skladu s čl. 21., st. 3. i 4. istog zakona.
Prava u slučaju upućivanja u Austriju
O upućivanju se govori, kad radnici koji su zaposleni u inozemnom poduzeću, za to inozemno poduzeće u Austriji privremeno obavljaju poslove. Europska direktiva o upućenim radnicima regulira, na koji se način upućeni radnici moraju platiti. Oni moraju primiti onu naknadu na koju bi imali pravo usporedivi zaposlenici u austrijskim poduzećima.
Na taj način upućeni radnici imaju pravo na plaću prema kolektivnom ugovoru, srazmjerni dio naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora, srazmjerni dio božićnice, srazmjerni dio godišnjeg odmora prema austrijskom pravu koje se odnosi na godišnje odmore, ako je godišnji odmor na koji imaju pravo u domovini kraći, kao i na sve doplate koje predviđa austrijski kolektivni ugovor. Također se moraju platiti i paušalne dnevnice u skladu s EU sudskom praksom (Säkojen, 2006.). Nastavak isplate plaće, jubilarne nagrade i druga prava koja se ne odnose na naknadu, ravnaju se prema zakonskim odredbama zemlje uz koje dolazi upućeni radnik.
Isto tako se i dohodak u načelu oporezuje u zemlji iz koje dolazi upućeni radnik, osim ako međunarodni sporazumi ne predviđaju nešto drugo. Isto vrijedi i za obvezu socijalnog osiguranja: upućeni radnik u načelu ostaje osiguran u svoj zemlji. To vrijedi za razdoblje od …. mjeseci. Nakon toga počinje vrijediti obveza osiguranja zemlje primateljice upućenog radnika.