Kolektivni ugovor regulira prava koja ne stoje u zakonu
Regres za godišnji odmor i božićnica nisu zakonska obveza!
Mnogi/-e radnici/radnice vjeruju da su regres za godišnji odmor, božićnica i povećanje plaće svake godine zakonom zajamčeni. Međutim, tome nije tako! Ove odredbe kao i mnoge druge važne odredbe u korist radnika/radnica postižu se su iz godine u godinu u kolektivnim ugovorima (ili sličnim normama) između sindikata i poslodavaca/poslodavki. U kolektivnim ugovorima regulirani su kako iznosi, tako i vremena isplate regresa za godišnji odmor i božićnice.
Što je veći udio članova sindikata u nekoj gospodarskoj grani, to su kolektivni ugovori bolji.
Što je kolektivni ugovor
Kolektivni ugovor je sporazum koji sindikat svake godine ispregovara za sve radnike/radnice u nekoj određenoj gospodarskoj grani sa stranom poslodavaca (gospodarska komora). Austrijski sindikati zaključuju godišnje preko 450 kolektivnih ugovora.
Kolektivni ugovor
- ostvaruje iste minimalne standarde glede naknade plaće i uvjeta rada za sve radnike u nekoj gospodarskoj grani,
- sprječava da se radnike međusobno izigra na njihovu štetu,
- stvara veću ravnotežu moći između radnika i poslodavaca i
- brine o istim uvjetima nadmetanja između poduzeća u gospodarskoj grani.
Koji kolektivni ugovor vrijedi?
Temeljni zakon o radu propisuje da aktualni kolektivni ugovor mora u svakom poduzeću biti na uvid. Gdje se kolektivni ugovor može naći u poduzeću, stoji u zakonski propisanom Popisu osnovnih prava i obveza (Dienstzettel). Tamo ćete isto tako saznati koji se kolektivni ugovor primjenjuje na Vaš radni odnos.
Minimalna plaća
Ne postoji gotovo niti jedna zakonski zajamčena minimalna plaća. Pravovaljane minimalne plaće u pojedinim gospodarskim granama rezultat su pregovora sindikata s poslodavcima za radnike i radnice. Minimalne odredbe određene kolektivnim ugovorom vrijede za sve radnike/radnice u odnosnoj gospodarskoj grani. Na taj se način radnike/radnice štiti od iskorištavanja i dampinga plaća.
Razlike između kolektivnih ugovora
Sindikati s većim brojem članova imaju prema poslodavcima jaču poziciju u pregovorima i stoga mogu ispregovarati kolektivne ugovore s više prednosti za radnike i radnice u svojoj gospodarskoj grani. Stoga radnici/radnice u metaloprerađivačkoj industriji ili privatni zaposlenici imaju bolje kolektivne ugovore nego radnici/radnice u ugostiteljstvu.