Područje važenja
Kolektivni ugovor za građevinske stolare važi za sve radnike (uključujući i naučnike) koji su zaposleni u poduzećima čiji vlasnici su članovi savezne udruge građevinskih stolara. Za pripadnost ovom kolektivnom ugovoru odlučujuće je dakle kojom dozvolom za obavljanje gospodarske djelatnosti poduzeće raspolaže.
Radno vrijeme
Tjedno redovno radno vrijeme iznosi 39 sati. Dnevno redovno radno vrijeme može iznositi do 9 sati.
40. sat rada u tjednu je sat povećanog rada, a od 41. sata rada u tjednu rade se prekovremeni sati. I za sate povećanog rada i za prekovremene sate postoji pravo na dodatak od 50 posto.
Početak i kraj radnog vremena
Vremena dolaska na posao o odlaska s posla nisu radno vrijeme. Stoga posao počinje na gradilištu. Ako se pak prije dolaska na gradilište u krugu poduzeća obavljaju utovar/istovar ili drugi poslovi, radno vrijeme počinje s dolaskom u krug poduzeća. Rad završava prestankom rada na gradilištu, osim ako se još moraju obaviti poslovi u krugu poduzeća. U tom slučaju radno vrijeme završava sa završetkom poslova u krugu poduzeća. Stanke nisu radno vrijeme i stoga se ne moraju platiti. Nakon šest sati rada mora se napraviti stanka u trajanju od najmanje pola sata.
Granice radnog vremena
Dnevno se ne smije raditi više od deset sati, a tjedno više od 50 sati, pri čemu se unutar 17 tjedana rad mora rasporediti tako, da se u prosjeku ne smije raditi više 48 sati tjedno. U jednom tjednu se smije raditi pet prekovremenih sati, raspoređeno tijekom godine dodatno 60 prekovremenih sati. Tjedno se sveukupno ne smije raditi više od 10 prekovremenih sati.
Iznimke
U slučaju privremeno nastalih posebnih radnih potreba za radom radi sprječavanja nesrazmjerno velike gospodarske štete može se Sporazumom između zaposleničkog vijeća i poslodavca, odnosno u poduzećima bez zaposleničkog vijeća pojedinačnim sporazumima, dopustiti najviše 24 tjedna u kalendarskoj godini prekovremene sate do tjednog radnog vremena od 60 sati, pri čemu dnevno radno vrijeme ne smije prekoračiti 12 sati. Nakon osam tjedana produženog radnog vremena u iduća dva tjedna nije dopušteno nikakvo produženje. Ovakvi sporazumi moraju se dostaviti sindikatu, gospodarskoj komori i nadležnom inspektoratu rada. Ograničenje radnog vremena prema Zakonu o radnom vremenu ne primjenjuje se u slučajevima uklanjanja neposredne opasnosti za sigurnost života ili za zdravlje ljudi ili za otklanjanje smetnji u radu ili za sprječavanje prijeteće, nesrazmjerno velike materijalne štete.
Fleksibilno radno vrijeme
Redovno radno vrijeme može se unutar 52 tjedna rasporediti neravnomjerno tako da ono u prosjeku ne prekoračuje 39 sati tjedno. Zato se 20 kalendarskih tjedana smije raditi do 45 sati tjedno. Tako se unutar 52 tjedna može odraditi maksimalno 120 dodatnih radnih sati nakon 39. pa do 45. sata u tjednu. Svi sati preko toga su prekovremeni sati. Ako na kraju obračunskog perioda postoji višak radnih sati, on se mora smanjiti unutar mjesec dana. Inače se to radniku mora isplatiti kao prekovremeni sati. Za ovaj model se u poduzećima sa zaposleničkim vijećem mora sklopiti Sporazum između zaposleničkog vijeća i poslodavca, a u poduzećima bez zaposleničkog vijeća moraju se sklopiti pojedinačni sporazumi. Prilikom svakog obračuna plaće radnika se mora obavijestiti o broju viška radnih sati.
Dodaci za rad nedjeljom, u smjeni i na praznik
Ako se radi na te dane, onda radnik ima pravo na dodatke kako slijedi:
*KU = kolektivni ugovor
Naknada za službena putovanja
Dnevnica
Svaki radnik koji radi izvan svog fiksnog poduzeća, ima u slučaju radnog vremena dužeg od tri sata pravo na dnevnicu u iznosu od 7,70 eura dnevno. Ako se od radnika ne može očekivati povratak s radnog mjesta u slučaju rada u drugom mjestu, onda za svaki kalendarski dan dobiva 26,40 eura. Pravo na 26,40 eura ima isto tako onda, kad udaljenost između mjesta stanovanja i gradilišta iznosi najmanje 100 km. (Prebivališta u inozemstvu moraju se uzeti u obzir samo onda, ako se nalaze u pograničnom području. Pogranično područje je prostor koji obuhvaća 30 km zračne linije, mjereno od austrijske državne granice. Ako se prebivalište ne nalazi niti u Austriji, niti u pograničnom području, onda se kao mjesto stanovanja uzima mjesto prvog zaposlenja u poduzeću.)
Naknada putnih troškova i prijeđenih kilometara
Radnici koje se šalje s jednog radnog mjesta na neko drugo radno mjesto, imaju pravo na naknadu putnih troškova za jednokratnu vožnju tamo i natrag kao i na plaćanje sati provedenih na putu prema satnici utvrđenoj kolektivnim ugovorom. Radnici koji stanuju više od tri kilometra od svog radnog mjesta, primaju naknadu putnih troškova za jednokratnu dnevnu vožnju do posla i natrag prometnim sredstvom po najnižoj tarifi.
Božićnica
Nakon jednog mjeseca staža u poduzeću radnici dobivaju božićnicu od 3,41 satnice za tijekom stalnog radnog odnosa u kalendarskoj godini uvijek obavljenih 39 sati. Prilikom prestanka radnog odnosa zbog opravdanog otpuštanja i neopravdanog prijevremenog napuštanja gubi se pravo na ovu naknadu.
Odredbe o godišnjem odmoru
Svi radnici koji ne podliježu Zakonu o isplati naknada za godišnji odmor i otpremnina građevinskim radnicima (BUAG), dobivaju u slučaju staža u poduzeću do 5 godina 3 tjedne plaće, a u slučaju staža u poduzeću preko 5 godina 4 tjedne plaće. Prekidi zaposlenja kraći od 120 dana se pri tome ne uzimaju u obzir i polazi se od povezanog radnog staža.
Odredbe o isteku prava
Prava u slučaju stalnog radnog odnosa moraju se prema poslodavcu ostvarivati u roku od 6 mjeseci, a zahtjevi u slučaju završetka radnog odnosa moraju se ostvarivati u roku od tri mjeseca. Ako poslodavac odbije zahtjev, on se mora utužiti u roku od 3 mjeseca.
Otkazni rokovi:
Prvi mjesec radnog odnosa smatra se probnim rokom.
Radni odnos mogu u drugom i trećem mjesecu radnog odnosa raskinuti i poslodavac i radnik samo posljednjeg radnog dana u nekom tjednu. Nakon tromjesečnog staža u poduzeću vrijedi otkazni rok od tjedan dana, nakon šestomjesečnog staža u poduzeću vrijedi otkazni rok od dva tjedna, nakon 5 godina staža u poduzeću vrijedi otkazni rok od 3 tjedna, a nakon 10 godina staža u poduzeću vrijedi otkazni rok od 4 tjedna.
Prilikom davanja otkaza, bilo od strane poslodavca ili radnika, radni odnos može prestati samo zadnjeg radnog dana u radnom tjednu.
Trajanje svih radnih odnosa nekog radnika kod istog poslodavca se zbraja radi utvrđivanja trajanja otkaznog roka, ukoliko svaki pojedinačni prekid nije trajao duže od 120 dana.
Spriječenosti za rad
Godišnji odmor (Fond za isplatu naknada za godišnji odmor i otpremnina građevinskim radnicima /BUAK )
Očekivano pravo
Radnik/radnica koji/koja je zaposlen/-a u nekom poduzeću koje podliježe Zakonu o isplati naknada za godišnji odmor i otpremnina građevinskim radnicima (BUAG), stječe za svaki dan zaposlenja jedan dan očekivanog prava. U tu svrhu mora poduzeće za svaki dan zaposlenja u fond BUAK izvršiti uplatu dodatka za radnika/radnicu za područje godišnji odmor. Ako je radnik/radnica primjerice u poduzeću zaposlen/-a jedan tjedan i 3 dana, onda on/ona stječe 1,6 tjedana očekivanih prava u području godišnji odmor. Ispod godine dana stječe se samo puno pravo na godišnji odmor u danima, tek na kraju godine se pravo na godišnji odmor zaokružuje.
do 1150 sakupljenih tjedana očekivanih prava (pravo na godišnji odmor od 25 dana)
25 x broj tjedana očekivanih prava = pravo na godišnji odmor 52
Tako primjerice 12,2 sakupljena tjedna očekivanih prava daju (25x12,2/52) = 5,9 dana.
Tijekom kalendarske godine može se ostvarivati samo 5 dana, na kraju godine to odgovara 6 dana godišnjeg odmora.
Visina naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora je u slučaju roka ispod godine dana ista kao i iznos na kraju kalendarske godine. Od 1150 sakupljenih tjedana očekivanih prava (pravo na godišnji odmor od 30 dana) 30 x broj tjedana očekivanih prava = pravo na godišnji odmor 52
Pravo na godišnji odmor
Nakon postizanja 52 tjedna očekivanih prava unutar jedne kalendarske godine postoji pravo na cjelokupni godišnji odmor u trajanju od 25 odn. 30 radnih dana. Pravo nastaje u omjeru prema broju odrađenih tjedana unutar kalendarske godine.
Sa sljedećom kalendarskom godinom počinje nova godina odmora i tjedni očekivanih prava se ponovo broje ispočetka.
Istek važenja prava
Pravo na godišnji odmor prestaje važiti, kada radnik/radnica ne iskoristi godišnji odmor do 31. ožujka treće godine nakon kalendarske godine u kojoj je nastalo pravo na godišnji odmor.
Korištenje godišnjeg odmora
Kako bi se godišnji odmor mogao iskoristiti, potreban je sporazuman dogovor između poslodavca i radnika/radnice. Godišnji odmor može se koristiti samo tijekom važećeg radnog odnosa. Kao alternativu tome radnik/radnica može potraživati isplatu kao zamjenu za neiskorišteni godišnji odmor (korištenje godišnjeg odmora kod fonda BUAK) nastavno na posljednji radni odnos
Predaja zahtjeva
Nakon što su radnik/radnica i poduzeće Sindikat ili godišnji odmor, poduzeće predaje fondu BUAK zahtjev za naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora. Ovisno o tome je li poduzeće u skladu s čl. 8., st. 3. otvorilo fiducijarni račun ili ne, fond BUAK doznačuje naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora poduzeću ili neposredno kao neto naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora radniku/radnici. Radnik/radnica ima pravo primitka naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora prije početka godišnjeg odmora.
Visina naknade
Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora sastoji se od 50 % nastavka isplate plaće i od 50 % dodatka za godišnji odmor.
Godišnji odmor na temelju rada u smjenama
Dodatak na plaću koji se mora isplatiti u skladu s čl. 21.a. Zakona o isplati naknada za godišnji odmor i otpremnina građevinskim radnicima (BUAG) u svezi s čl. 21., st. 1. i 2. istog zakona radi financiranja troškova za reguliranje dodatnog godišnjeg odmora zbog rada u smjenama u skladu s čl. 4.b. istog zakona, uključujući i razmjerne troškove upravljanja, iznosi za jedan tjedan očekivanih prava 20% povišenu satnicu određenu kolektivnim ugovorom, uvećanu za 2,80 puta, u skladu s čl. 21., st. 3. i 4. istog zakona.
Prava u slučaju upućivanja u Austriju
O upućivanju se govori, kad radnici koji su zaposleni u inozemnom poduzeću, za to inozemno poduzeće u Austriji privremeno obavljaju poslove. Europska direktiva o upućenim radnicima regulira, na koji se način upućeni radnici moraju platiti. Oni moraju primiti onu naknadu na koju bi imali pravo usporedivi zaposlenici u austrijskim poduzećima.
Na taj način upućeni radnici imaju pravo na plaću prema kolektivnom ugovoru, srazmjerni dio naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora, srazmjerni dio božićnice, srazmjerni dio godišnjeg odmora prema austrijskom pravu koje se odnosi na godišnje odmore, ako je godišnji odmor na koji imaju pravo u domovini kraći, kao i na sve doplate koje predviđa austrijski kolektivni ugovor. Također se moraju platiti i paušalne dnevnice u skladu s EU sudskom praksom (Säkojen, 2006.). Nastavak isplate plaće, jubilarne nagrade i druga prava koja se ne odnose na naknadu, ravnaju se prema zakonskim odredbama zemlje uz koje dolazi upućeni radnik.
Isto tako se i dohodak u načelu oporezuje u zemlji iz koje dolazi upućeni radnik, osim ako međunarodni sporazumi ne predviđaju nešto drugo. Isto vrijedi i za obvezu socijalnog osiguranja: upućeni radnik u načelu ostaje osiguran u svoj zemlji. To vrijedi za razdoblje od …. mjeseci. Nakon toga počinje vrijediti obveza osiguranja zemlje primateljice upućenog radnika.