Koje sankcije i mogućnosti utuženja postoje?
Povreda radno pravnih propisa: Pomoć u okviru privatnog prava ili javnog prava
U Austriji su prava i obveze u poslovnom životu dio privatnog prava ili javnog prava.
Počivaju li radno pravni zahtjevi i obveze na javnom pravu ili privatnom pravu bitno je za pravne posljedice i za pitanje, u kom postupku i uz pomoć kojih tijela se zahtjevi i obveze moraju ostvarivati.
Ako radno pravni propisi pripadaju privatnom pravu, onda se isti moraju ostvariti putem individualne, građanske tužbe od strane osobe koja ima pravo na zahtjev.
Ako se pak radno pravni propisi pripadaju javnom pravu, onda nadležna tijela kontroliraju je li se propisi poštuju. Ona po službenoj dužnosti - dakle sama od sebe - vode brigu o ostvarivanju ovih propisa, ako im postane poznato moguće kršenje propisa. Individualna, građanska tužba zbog povrede radno pravnih propisa usmjerena je na dobivanje sudske presude. Građanska presuda dosuđuje osobi koja ima pravo na zahtjev novčani iznos ili na neki drugi način uspostavlja stanje u skladu s pravom (npr. utvrđenje da je otkaz nevaljan).
Nasuprot tome povreda radno pravnih propisa kojih se nadležna tijela prihvaćaju po službenoj dužnosti, dovodi do upravnih mjera nadležnih tijela kao što su prije svega izricanje novčane kazne ili zabrana daljnjeg rada u postojećim, protupravnim uvjetima.
- Ako upućeni/-e ili ustupljeni/-e radnici/radnice zbog toga žele ostvariti izjednačenje, prije svega financijsko ili neko drugo, zbog toga što njihov poslodavac/njihova poslodavka u odnosu na njih nije poštovao/-la radno pravne propise, onda radnici/radnice svoj zahtjev za izjednačenje moraju ostvarivati individualnom tužbom pred građanskim sudom (radnim i socijalnim sudom).
- Žele li upućeni/-e ili ustupljeni/-e radnici/radnice postići da se javno pravni propisi kao što su npr. o radnom vremenu, sigurnosti i zdravlju na radnom mjestu poštuju ne samo u odnosu na njih, nego i u odnosu na sve druge oštećene osobe, radnici/radnice se moraju obratiti tijelima uprave (usmena ili pisana informacija, kaznena prijava).
Posebno važan posebni slučaj su uvjeti minimalne plaće:
Zakonita isplata plaća u Austriji ima i privatno pravni i javno pravni aspekt:
Upućeni/-e ili ustupljeni/-e radnici/radnice imaju prema svom poslodavcu/svojoj poslodavki privatno pravni zahtjev za najmanje onu plaću koju propisuju zakon, uredba ili kolektivni ugovor u Austriji kao minimum. Ovaj zahtjev, ako ga poslodavac/poslodavka ne ispune ili ga ne ispune u cijelosti, može se utužiti pred mjesno nadležnim austrijskim radnim i socijalnim sudom.
Istovremeno tijela uprave provjeravaju, jesu li upućeni/-e ili ustupljeni/-e radnici/radnice zaista primili/-e minimalnu plaću.
Ako poslodavac/poslodavka uskrati predočiti dokaz o tome ili poslodavac/poslodavka isplati manje nego što je minimalna plaća, onda ova povreda radno pravnih propisa za sobom povlači pravnu posljedicu temeljem javnog prava: poslodavcu/poslodavki se izriče novčana kazna, a u teškim slučajevima se izriče zabrana da ubuduće u Austriji koristi upućene ili ustupljene radnike/radnice. Pregled pripadnosti radno pravnih propisa privatnom pravu ili javnom pravu te posljedica za ostvarivanje prava koje iz toga proizlaze, nudi tabela koja stoji na raspolaganju i može se učitati.